BLIŽI NAM SE MUNDOBASKET
11 činjenica koje vjerovatno niste znali
Dok se približavamo 19. FIBA Svjetskom prvenstvu, osvrnimo se na neke od zabavnih činjenica iz bogate istorije turnira koja je započela prije 73 godine.
FIBA Svjetsko prvenstvo ima bogatu istoriju. Počevši od 1950. godine, tokom godina, ne samo da je postavljeno mnogo rekorda, već se mnogo toga promijenilo u tom vremenskom periodu.
Zbog toga, kako bismo proslavili još jedno izdanje Mundobasketa, donosimo ovih 11 zanimljivih činjenica o istoriji turnira koje vjerovatno niste znali ili ste možda zaboravili.
Profesionalcima je bilo dozvoljeno da se takmiče tek 1994. godine.
Kroz istoriju FIBA Svjetskog prvenstva, koje je ranije bilo poznato kao FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci, pravila i propisi su se uvijek mijenjali. A jedna od najvećih promjena pravila u njenoj istoriji dogodila se 1989. godine kada je organizacija konačno dozvolila profesionalcima da se takmiče na FIBA turnirima.
Prije toga, profesionalci, koji su mislili na svakoga ko je bio plaćen da igra košarku, nisu mogli da se takmiče. Ali, nakon promjene pravila 1989., Svjetsko prvenstvo 1994. postalo je prvo na kojem su nastupili profesionalci.
To je timovima poput Sjedinjenih Država dalo ogroman poticaj, što je poslalo tim koji se u potpunosti sastojao od NBA igrača, što je dovelo zemlju do zlatne medalje te godine.
Prvi članovi američkog tima bili su radnici u fabrici.
Kada zamislite tim SAD-a koji se takmiči na Olimpijskim igrama ili Svjetskom prvenstvu, teško ih je zamisliti bez punog NBA spiska. Ali na prvom Svjetskom prvenstvu, tim SAD-a je bio u potpunosti sastavljen od fabričkih radnika.
Prvo FIBA Svjetsko prvenstvo održano je 1950. godine u Buenos Ajresu, Argentina, i na njemu je nastupilo samo 10 timova. Sjedinjene Države, ne shvatajući turnir toliko ozbiljno, očigledno su poslale tim fabričkih radnika iz Ševroleove fabrike i nazvali ih ’’AAU Denver Chevroletima’’.
Tim je i dalje bio veoma dobar, plasirao se u finale i završio kao drugoplasirani domaćinu, Argentini.
Rekord za najviše postignutih poena u utakmici je 154 poena.
Na FIBA Svjetskom prvenstvu 1978, čiji su domaćini bili Filipini, Brazil je postigao novi rekord po broju postignutih poena u utakmici kada je savladao Kinu sa 154-97.
Te godine su završili sa bronzanom medaljom na turniru.
Filipini su bili prva azijska zemlja koja je bila domaćin turnira.
Iste godine, kada je Brazil zabilježio rekord sa najvećim brojem poena, 1978. godine, Filipini su takođe postali prva azijska zemlja koja je bila domaćin FIBA Svjetskog prvenstva.
Igre su se održavale na Filipinima u ’’Rizal Memorial Coliseumu’’ i ’’Araneta Coliseumu’’. Igrajući na domaćim terenima, filipinski tim je dobio automatski plasman u polufinale turnira, ali je ukupno završio na osmom mjestu.
Najviše titula imaju Sjedinjene Države i Jugoslavija.
Iako Jugoslavija više ne postoji, upisana je u knjige istorije košarke jer je još uvijek izjednačena sa Sjedinjenim Državama na pet titula FIBA Svjetskog prvenstva.
SAD su osvajale šampionat 1954, 1986, 1994, 2010. i 2014. godine. S druge strane, Jugoslavija je pobjeđivala 1970, 1978, 1990, 1998. i 2002. godine.
Hoće li Sjedinjene Države uskoro prestići rekord?
Samo šest različitih zemalja osvojilo je FIBA Svjetsko prvenstvo.
Predstojeće FIBA Svjetsko prvenstvo 2023. označava 19. izdanje turnira od prvog 1950. Ali, u proteklih 18 izdanja, samo šest različitih zemalja je osvojilo željeni trofej.
Kao što je spomenuto, Sjedinjene Države i Jugoslavija su izjednačene, držeći po pet titula. Nakon njih je Sovjetski Savez, njihov tim je osvojio tri titule. Brazil i Španija imaju po dvije titule, a Argentina jednu.
Pobjeda Grčke nad SAD-om 2006. smatra se ‘Uznemirenjem svih uznemiravanja’.
Sjedinjene Države su dovele nevjerovatan tim na Svjetskom prvenstvu 2006. godine. Sa velikim imenima kao što su Lebron Džejms, Dvejn Vejd, Karmelo Entoni, Kris Pol i Dvajt Hauard, očekivalo se da će tim SAD-a dominirati.
Ali, Amerikanci nisu uspjeli održati tvrđavu protiv Grka, pa su u polufinalu izgubili rezultatom 101-95. Grčka je stigla do finala, međutim, na kraju je izgubila od Španije, dok su se Sjedinjene Države zadovoljile trećim mjestom na turniru.
Oskar Šmit je igrač sa najboljim rezultatom u istoriji turnira.
Brazilac, Oskar Šmit, jedan je od najboljih svjetskih košarkaša.
Između 1982. i 1998. postigao je ukupno 906 poena u 34 utakmice, što mu je dalo prosjek od 26,7. Povrh svega, on takođe drži rekord po broju postignutih poena na jednom turniru, nakon što je zabilježio 338 poena na Svjetskom prvenstvu 1986.
Drugi iza njega je Luis Skola, koji je za Argentinu postigao 716 poena na Svjetskom prvenstvu u karijeri.
Nijedan igrač nije osvojio MVP titulu više od jednom.
Iako u istoriji košarke postoje igrači koji su osvojili više od jedne titule Svjetskog kupa, nagrada MVP-a i dalje ostaje trofej koji se ne može dobiti, jer nijedan igrač nikada nije osvojio nagradu više od jednom.
Neki od popularnih MVP-a u istoriji turnira su Dirk Novicki 2002, Pau Gasol 2006. i Kevin Durent 2010. godine.
2019. dostigla je rekordan broj pregleda.
U posljednjem izdanju održanom 2019. godine, turnir je postigao rekordne rezultate po gledanosti.
Turnir je generirao doseg TV publike od preko tri milijarde, a takođe je dostigao preko milijardu pregleda na društvenim mrežama. Povrh svega, ukupno 800.000 gledalaca došlo je da pogleda svu akciju u Kini.
Prvi ’’Naismith’’ trofej dodijeljen je 1967.
San svake košarkaške reprezentacije je osvojiti ’’Naismith’’ trofej, koji se dodjeljuje samo pobjednicima turnira. Ali ono što možda niste znali je da je ova nagrada prvi put dodijeljena tek 1967. godine, uprkos tome što je prvo Svjetsko prvenstvo održano 1950. godine.
S obzirom na to da je 1950. bilo prvo izdanje turnira, nažalost, mnogo toga nije ispalo kako su željeli. FIBA je planirala trofej te godine, ali ga je mogla dati na korištenje tek 1965. putem donacije.
Originalni trofej se koristio kao glavna nagrada sve do 1994. godine, a nakon toga uveden je novi trofej.
Podsjećamo, ovo će biti prvo Svjetsko prvenstvo čiji su domaćini više nacija: Filipini, Japan i Indonezija, a igra se od od 25. avgusta do 10. septembra 2023. godine.
Izvor fotografije: FIBA